Energija je osnova današnjeg visoko tehnički razvijenog svijeta. Ugljen je omogućio ulazak u industrijsku epohu, nafta je revolucionirala transport i smanjila udaljenosti, a nuklearna energija je omogućila dalji razvitak i otvorila brojna pitanja. Danas, međutim, kad je korištenje energije dostiglo takvu razinu da se ocjenjuje da će zalihe fosilnih goriva biti uskoro iscrpljene, sve više na značenju dobivaju obnovljivi izvori energije, ali i energetska učinkovitost.
Oblici energije mogu se podijeliti i na primarne, transformirane i korisne oblike energije.
Primarni oblici energije su oni koji se nalaze u prirodi ili se u njoj pojavljuju, a mogu se podijeliti na obnovljive i neobnovljive. Primarni se oblici energije većinom ne mogu upotrijebiti u svom prirodnom obliku te se transformiraju u pogodniji energetski oblik, bilo zbog toga što ne mogu poslužiti u primarnom obliku, bilo što je korištenje u transformiranom obliku tehnički pogodnije i ekonomičnije, ili zato što transport u primarnom obliku nije moguć. Potrošači trebaju određeni oblik energije (toplina, mehanička energija, električna energija), što ovisi o njezinoj namjeni.
Obnovljivi izvori energije su:
- kinetička energija vjetra (energija vjetra),
- Sunčeva energija,
- biomasa,
- toplinska energija Zemljine unutrašnjosti i vrući izvori (geotermalna energija),
- Potencijalna energija vodotoka (vodne snage)
- Potencijalna energija plime i oseke i morskih valova,
- Toplinska energija mora.
Neobnovljive izvore energije čine ugljen, sirova nafta, prirodni plin (fosilna goriva) i nuklearna energija.
U posljednje vrijeme postaje očito da će opskrba energijom u budućnosti morati biti istovremeno i gospodarski i ekološki potpuno održiva. Uporaba obnovljivih izvora te formiranje zatvorenog kruga proizvodnje i uporabe energije te korištenja energije otpada postaje najvažnija točka svih budućih strategija razvitka i opskrbe energijom.
