Problem klimatskih promjena leži u činjenici da se većina, danas globalno korištene energije dobiva iz fosilnih goriva – ugljena, nafte i naftnih derivata te prirodnog plina. Njihovim sagorijevanjem u industriji, kućanstvima i prometu nastaju plinovi kao što su sumporov (IV) oksid (sumporov dioksid) - SO2, dušikovi oksidi - NOx i ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid) - CO2, koji uzrokuju klimatske promjene – kisele kiše i globalno zagrijavanje.
Kisele kiše su rezultat sagorijevanja plinova sumporovog dioksida i dušikovih oksida, tj. padaline zagađene navedenim kemijskim spojevima. Ovi plinovi reagiraju s vodom iz kišnih kapi stvarajući kiseline. Kisele kiše imaju otprilike 40 puta veću količinu kiseline u odnosu na neopterećenu kišnicu.
Globalno zagrijavanje je naziv za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i oceana. Ono je posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana, tzv. stakleničkih plinova, u atmosferu većinom iz industrijskih postrojenja. Globalno zagrijavanje je ekološki problem koji utječe na svekoliki život na Zemlji. Staklenički plinovi ostaju u atmosferi dugo – vjerojatno desetljećima. Posljedice globalnog zagrijavanja osjećamo svakodnevno, a osim porasta temperature, dolazi do promjena u biološkim procesima, topljenja ledenih santi, podizanja razine mora, promjene staništa biljaka i životinja uslijed adaptacije na nove klimatske uvjete, i dr.
Politika klimatskih promjena sastoji se od dva ključna elementa: ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, koji zapravo jedan drugog nadopunjuju. Prilagodba klimatskim primjenama podrazumijeva procjenu štetnih utjecaja klimatskih promjena i poduzimanje primjerenih mjera s ciljem sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete koje one mogu uzrokovati. Prilagodba je još uvijek prilično novo područje politike, ali ipak okvir, relevantan za djelovanje na području klimatskih promjena, postoji na svim razinama (međunarodnoj, europskoj, nacionalnim, regionalnim/lokalnim itd.
Promatrajući posljedice klimatskih promjena, nesumnjivo je da je opstanak biljnih i životinjskih vrsta, a samim time i čovjeka, ugrožen. Stoga je krajnji trenutak, da svatko od nas, svojim odgovornim ponašanjem prema okolišu, štednjom energije i vode te korištenjem obnovljivih izvora energije doprinese usporavanju klimatskih promjena i zaštiti životne sredine. Samo ćemo na taj način, sačuvati planetu Zemlju za generacije koje dolaze.
