Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom (Narodne novine broj
84/21 i
142/23 - Odluka USRH) (Dalje u tekstu: Zakon) otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
Djelovanje otpada može uzrokovati emisije u vodu, zrak i tlo, što može utjecati na zdravlje ljudi i okoliš. On nastaje kao posljedica svih naših aktivnosti, a predstavlja gubitak materijala i energije te s obzirom na svojstva kojima djeluje na zdravlje ljudi i okoliš, otpad se klasificira kao neopasni i opasni otpad, a iste Zakon definira na slijedeći način:
- Neopasni otpad je otpad koji nije opasni otpad.
- Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava.
Nadalje, Zakon definira otpad, obzirom na porijeklo, mjesto i način nastanka te sastav otpada, na slijedeći način:
- komunalni otpad - je miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo, tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj te miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva, ali ne uključuje otpad iz proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj, otpadna vozila i građevni otpad, pri čemu se ovom definicijom ne dovodi u pitanje raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata;
- miješani komunalni otpad - je otpad iz kućanstva i otpad iz drugih izvora koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01;
- glomazni komunalni otpad - je otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 07;
- biorazgradivi komunalni otpad - je svaki otpad ili dio otpada koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji, kao što je otpad iz vrtova, otpad od hrane te papir i karton;
- biorazgradiva plastika je plastika koja se može fizikalno i biološki razgraditi, na način da na kraju razgradnje nastane ugljikov dioksid (CO2), biomasa i voda i da se, u skladu s europskim normama za ambalažu, može oporabiti kompostiranjem i anaerobnom digestijom
- biootpad - je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz prehrambene industrije;
- građevni otpad - je otpad koji nastao aktivnostima građenja i rušenja;
- inertni otpad je otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama, nije topiv, nije zapaljiv, na bilo koje druge načine fizikalno ili kemijski ne reagira niti je biorazgradiv, s tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta ili na povećanje dozvoljenih emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih tvari u vodenom ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (u daljnjem tekstu: eluata) inertnog otpada mora biti zanemariva i ne smije u nijednom propisanom parametru ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda;
- ambalažni otpad (otpadna ambalaža) je svaka ambalaža i ambalažni materijal koja je otpad osim ostataka koji nastaju u proizvodnji ambalaže;
- otpad iz rudarske industrije je otpad koji je nastao istraživanjem, otkopavanjem, pridobivanjem, oplemenjivanjem, obradom i skladištenjem mineralne sirovine;
- morski otpad je otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen;
- otpad od hrane je određen propisom kojim se uređuje poljoprivreda.
Kategorizacija otpada obuhvaća određivanje svojstva, porijekla i mjesta nastanka otpada uzimajući u obzir sastav otpada i granične vrijednosti koncentracija opasnih tvari i opasna svojstva otpada, određivanje grupe, podgrupe i vrste otpada sukladno Katalogu otpada te određivanje otpada sukladno kategorizaciji za prekogranični promet otpadom.
Katalog otpada, koji je propisan Dodatkom X. Pravilnika o gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 106/22) podijeljen je u dvadeset različitih grupa koje označavaju djelatnost iz koje potječe otpad. Svaka grupa sadrži podgrupe kojima se otpad razvrstava prema procesu u kojem je nastao. U podgrupama je otpad razvrstan po vrstama, ovisno o dijelu procesa u kojem je nastao, a vrste otpada označene su ključnim brojem, koji se sastoji od šest znamenki, od kojih prve dvije predstavljaju oznaku grupe, druge dvije podgrupe, a preostale dvije vrstu otpada.
Zakon dozvoljava mogućnost da se otpad koji u Katalogu nije određen kao opasni otpad smatra opasnim otpadom ako se ispitivanjem utvrdi da posjeduje opasno svojstvo, a opasni otpad se ne može ponovno kategorizirati kao neopasni otpad ako je koncentracija opasne tvari zbog koje je otpad izvorno kategoriziran kao opasni, razrjeđivanjem smanjena ispod granične vrijednosti radi koje se otpad mora kategorizirati kao opasni.
Obrasci iz područja gospodarenja otpadom dostupni su na sljedećoj poveznici:
https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-procjenu-utjecaja-na-okolis-i-odrzivo-gospodarenje-otpadom-1271/gospodarenje-otpadom/obrasci-iz-podrucja-gospodarenja-otpadom/7588.
