Ovaj program ima 3 prioritetna područja, a prilikom prijave svog projekta moraš odabrati jedno područje i ponuditi odgovor - kako ti i tvoja zajednica možete odgovoriti na dan klimatskih izazov i time smanjiti njegovu potencijalnu štetu, bolje pripremiti se na opasnosti koje dolaze ili otkloniti ih.
- VRUĆINA - Toplinski valovi i urbani toplinski otoci
Promatrajući posljednjih 40 godina mjerenja temperature u Zagrebu na postajama Grič, Maksimir i Pleso (aerodrom) uočava se porast broja dana kada maksimalna dnevna temperatura prelazi 30°C, odnosno
vrućih dana. 1980-ih takvih je dana u Zagrebu na Griču i Maksimiru bilo u prosijeku 12 godišnje dok ih je na aerodromu bilo 16 godišnje. U posljednjem desetljeću (2010.-2021.) zabilježeno je u prosjeku oko 41 vrući dan godišnje na Griču, 34 godišnje na Maksimiru i 37 godišnje na aerodromu. Prosječni broj vrućih dana u godini povećao se i do 4 puta.
U istom razdoblju najveći porast bilježi se u broju
toplih noći, odnosno broja dana tijekom kojih minimalna temperatura zraka ne pada ispod 20°C. 1980-ih u Zagrebu na Griču zabilježeno je u prosjeku 9 toplih noći godišnje te gotovo nijedna topla noć godišnje na Maksimiru i aerodromu. U posljednjem desetljeću (2010. - 2021.)broj toplih noći se utrostručio u centru Zagreba. Tako je danas moguće očekivati u prosijeku 30 toplih noći godišnje na Griču, a 10 na Maksimiru i 5 na aerodromu.
Drugim riječima, iako se centar Zagreba (Grič) zagrijava tek malo brže nego i šira okolica (Maksimir i aerodrom), centar Zagreba ostaje najtopliji tijekom noći. Taj učinak zovemo učinak
urbanog toplinskog otoka. Naime, izražena urbanizacija i izgrađenost centra ili pojedinih dijelova grada uzrokuje pohranjivanje više toplinske energije tijekom dana u umjetnim materijalima (asfalt, beton, željezo, cigla, itd.) te taj višak topline tijekom večeri i noći isijava te zagrijava okolni zrak, usporavajući hlađenje zraka tijekom noći.
Uz urbani toplinski otok, Zagreb je dodatno izložen i toplinskim valovima.
Toplinski val je dugotrajno razdoblje izrazito visokih temperatura, tj. temperatura viših od prosjeka za dani mjesec ili doba godine. Posljedica interakcije toplinskog vala i urbanog toplinskog otoka je dodatna izloženost ljudi, biljaka i životinja dugotrajnom i nepopuštajućem toplinskom stresu, što posebno pogađa ranjive skupine ljudi.
Cilj za ovo područje je dodijeliti bespovratna financijska sredstva mladima za aktivnosti koje adresiraju problem urbanih toplinskih otoka i toplinskih valova, tako da informiraju, osvještavaju i educiraju zajednicu o ovom izazovu, njegovim opasnostima i uzrocima, provode mjere koje doprinose otpornosti zajednice ili lokalno ublažuju učinak urbanog toplinskog otoka, potiču na promjenu ponašanja kako bi se smanjio rizik od toplinskog stresa i druge slične aktivnosti.
- NEVRIJEME - Olujno nevrijeme, bujične poplave i suše
Povećanje temperature zraka i veća količina vlage u atmosferi stvaraju povoljnije uvjete za razvoj snažnih oluja, zbog čega se u mnogim dijelovima Europe, pa tako i u Hrvatskoj, bilježi porast broja ekstremnih vremenskih događaja, uključujući oluje s jakim vjetrom, obilnim oborinama i krupnom tučom. Dodatnim zagrijavanjem atmosfere, oluje bi u budućnosti mogle postati još češće i intenzivnije. Klimatske promjene utječu i na količinu i raspored oborina tijekom godine, što doprinosi sušnim razdobljima, a moguće su i bujične poplave. U Zagrebu se ne očekuje značajna promjena srednje godišnje količine oborina, no projekcije trendova pokazuju jasno izraženo smanjenje (− 10 %) oborina ljeti uz slabo smanjenje zimi te slabi porast oborina u proljeće i u jesen. Također je moguć porast maksimalnih dnevnih oborina te broja uzastopnih sušnih dana. Drugim riječima, povećat će se učestalost i dužina sušnih razdoblja, a moguće su i bujične poplave.
Cilj za ovo područje je dodijeliti bespovratna financijska sredstva mladima za aktivnosti koje adresiraju problematiku suša i bujičnih poplava te povećavaju spremnost i prilagodbu lokane zajednice na olujno nevrijeme. Neki od primjera za projektne aktivnosti su: informiranje, osvještavanje i educiranje o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena, problemima nastanka bujičnih poplava i suša, poticanje mjera racionalnog korištenja i očuvanja vode, prijedlog i edukacija o dobrim i lošim praksama tijekom olujnog nevremena i druge aktivnosti.
- ZELENO I PLAVO - Urbana bioraznolikost i zelena i plava infrastruktura
Stvaranje zelene i plave infrastrukture i očuvanje urbane bioraznolikosti jedna je od mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama u urbanom području. Zelena i plava infrastruktura obuhvaća parkove, jezera, šume i manje zelene površine kao što su zeleni krovovi, zelene fasade, sadnice uz ceste, područja za skladištenje vode itd. Ozelenjivanjem grada (sadnja stabala u gradskim ulicama, parkovima i na zelenim površinama) te formiranjem novih zelenih površina (parkovi, šume) omogućuje se stvaranje sjene i evaporativno hlađenje. Tijekom ljetne sezone 70 – 90 % sunčeve energije koja dopire do tla može biti smanjeno zasjenjivanjem uz pomoć vegetacije, posebice ako je zelenilo posađeno na odgovarajuća mjesta oko zgrada s obzirom na njihovu orijentaciju prema suncu. Plava infrastruktura doprinosi očuvanju vodenih ekosustava, očuvanju bioraznolikosti i stvaranju povoljne mikroklime za ljude i biljni i životinjski svijet, te može pridonijeti boljem upravljanju (upijanju i zadržavanju) oborinskih voda. Grad Zagreb je razvio Strategiju Zelene urbane obnove i Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, kojima su predviđene mjere djelovanja i razvoja zelene i plave infrastrukture.
Cilj za ovo područje je dodijeliti bespovratna financijska sredstva mladima za aktivnosti koje mogu doprinijeti očuvanju urbane bioraznolikosti. Neki od primjera za projektne aktivnosti su: informativne i edukativne akcije, uspostava malih biološki raznolikih površina u školama, kvartovima i javnim prostorima, sadnja medonosnih, zavičajnih i klimatski otpornijih vrsta, stvaranje (mikro)staništa za oprašivače i druge korisne skupine, praćenje stanja vegetacije i pojedinih skupina organizama, evidentiranje invazivnih stranih vrsta i drugih aktivnosti
O drugim aktivnostima koje provodi Grad Zagreb s ciljem informiranja građana o energetskoj tranziciji i klimatskim promjenama možete dodatno se informirati na stranicama
Zagrebačkog energetskog centra - ZEC-a.
