Buka okoliša se definira kao svaki neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću. Izvor buke može biti stroj, uređaj, instalacija, postrojenje, tehnološki postupak, cestovni promet, pružni promet, zračni promet, vodni promet, kao i buka industrijskih pogona i postrojenja, elektroakustički uređaj za emitiranje glazbe i govora te cjeline, nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za rekreaciju, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje glazbe i sl.
Najčešći izvori povišene razine buke u gradovima su:
- buka prometa
- buka manifestacija
- buka industrijskih pogona i postrojenja
- buka gradilišta
- buka ugostiteljskih objekata
- buka iz susjedstva
Buka prometa
Buka prometa je sveprisutan problem i predstavlja najznačajniji izvor buke u gradovima. Uključuje buku cestovnog, tramvajskog, željezničkog i zračnog prometa. Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), zbog stalne prisutnosti velikog broja cestovnih vozila, najveći izvor buke u urbanom okolišu je cestovni promet.
Za procjenjivanje izloženosti stanovništva buci prometa gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika periodički su dužni izrađivati strateške karte buke. Na temelju rezultata strateške karte buke za pojedini izvor buke prometa izrađuje se akcijski plan upravljanja bukom. Više o tome možete pročitati
ovdje.
Kvalitetno urbanističko planiranje je izuzetno važno za smanjenje emisije buke prometa. Mjere i aktivnosti koje utječu na smanjivanje emisije buke cestovnog prometa uključuju upravljanje prometnim tokovima, smanjenje gustoće prometa, mjere kontrole i nadzora bučnih vozila, zamjenu gornjih slojeva prometnica tihim kolničkim konstrukcijama, ograničavanje brzine vozila, rekonstrukciju semaforiziranih križanja s kružnim tokovima, a neke od djelotvornijih mjera su i smanjenje korištenja privatnih automobila i korištenje javnog prijevoza odnosno uvođenje nemotoriziranih modela prometa i osiguravanje infrastrukture i promoviranje korištenja električnih vozila.
Za planiranje i provođenje odgovarajućih mjera i aktivnosti za smanjenje buke koje uzrokuje promet nadležni su koncesionari, odnosno upravitelji cestovnog, pružnog i zračnog prometa. Za izvore buke prometa na području Grada Zagreba to su:
- za nerazvrstane ceste:
- za autoceste i državne ceste:
- za željeznički promet:
- za tramvajski promet:
Buka manifestacija
U Gradu Zagrebu se, kao gospodarskom, političkom, administrativnom, kulturnom i turističkom središtu Republike Hrvatske, tijekom godine na različitim lokacijama organiziraju brojne javne priredbe i manifestacije. Pri tome treba voditi računa o interesima i potrebama građana koji rade i borave u blizini lokacija na kojima se organiziraju one tijekom kojih je moguće prekoračenje dopuštenih razina buke.
Stoga je Grad na temelju stručnih podloga kojima su prikazani modeli širenja buke u prostoru, uzevši u obzir zone namjene pojedinih lokacija,
Odlukom o lokacijama i najvišim dopuštenim razinama buke tijekom održavanja manifestacija (SGGZ
12/16) propisao ograničenja razina buke tijekom održavanja manifestacija kao i uvjete njihova održavanja, obveze organizatora, praćenje razina buke i nadzor.
Odluka se ne odnosi se na uporabu elektroakustičkih i akustičkih uređaja na otvorenome u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, jer su oni regulirani drugim propisima.
Nadzor nad provedbom Odluke provodi
komunalno redarstvo Grada Zagreba.
Buka industrijskih pogona i postrojenja
Industrijski pogoni i postrojenja izvori su buke nastale korištenjem uređaja, strojeva i opreme u proizvodnom procesu.
Neke od mjera upravljanja bukom industrijskih pogona i postrojenja su ograničavanje kretanja teškim vozilima, raspored rada, odabir tiših tehnologija, ograđivanje mehanizacije, poboljšanje zvučne izolacije.
Vlasnici, odnosno koncesionari industrijskih pogona i postrojenja obvezni su provoditi tehnički prihvatljive mjere upravljanja bukom na svojoj lokaciji.
Buka ugostiteljskih objekata
Za provedbu mjera za zaštitu od prekomjerne buke koja potječe od ugostiteljskih objekata nadležan je upravitelj izvora emisija odnosno pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost. Radno vrijeme, način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost regulirani su Zakonom o zaštiti od buke i Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN
85/15,
121/16,
99/18,
25/19,
98/19,
32/20,
42/20,
126/21) te Odlukom o radnom vremenu objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge (SGGZ
3/16). Odlukom je propisano da gradonačelnik, na zahtjev ugostitelja, može rješenjem odrediti drugačije radno vrijeme od propisanog Zakonom i Odlukom, a radi organiziranja pojedinih prigodnih proslava (dočeka Nove godine, svadbi, maturalnih zabava i sličnih događanja) i sličnih događanja).
Buka od glazbe, kao i buka koju svojim dolaskom i odlaskom proizvode posjetitelji i sudionici, pješice ili vozilima, ne smije u boravišnim prostorijama i okolnom vanjskom prostoru povećati postojeću (rezidualnu) razinu buke.
Za nadzor nad bukom koja potječe od ugostiteljskih objekata nadležna je sanitarna inspekcija
Državnog inspektorata.
Buka gradilišta
Buka gradilišta je čest izvor onečišćenja bukom, osobito u područjima koja su u pravilu tiha, kao što su zone za stanovanje.
Dopuštena ekvivalentna razina buke gradilišta na najizloženijem mjestu imisije zvuka otvorenog boravišnog prostora tijekom vremenskog razdoblja „dan“ (7-19 sati) i „večer“ (19-23 sata) iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju građevinskih radova tijekom razdoblja „noć“ (23-7 sati) ekvivalentna razina buke ne smije prijeći dopuštene vrijednosti propisane
Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka.
Iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces gradilišta, dozvoljeno je prekoračenje dopuštenih razina buke u trajanju do najviše tri noći tijekom uzastopnog razdoblja od 30 dana. Između vremenskih razdoblja u kojima se očekuje prekoračenje dopuštenih razina buke moraju se osigurati barem dva cijela vremenska razdoblja „noć“ (23-7 sati) bez prekoračenja dopuštenih razina buke.
Buka iz susjedstva
Pod bukom iz susjedstva podrazumijeva se buka koja nastaje ljudskom aktivnošću u stambenim prostorima, primjerice korištenjem klima-uređaja, kosilica, usisivača, ali i puštanjem glasne glazbe, organiziranjem zabava i slično.
Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN
5/90,
30/90,
47/90,
29/94), prekršaji protiv javnog reda i mira su djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje i uznemirenost. Mjere za prekršaje koji imaju obilježja narušavanja javnog reda i mira izriče
policija.
.
