ODRŽAVANJE DIMNJAKA
Pri izgaranju krutih goriva (ogrjevno drvo, drveni briketi, peleti) nastaju čestice i plinovite tvari. Dio čestica odnosno dim izlazi kroz dimnjak dok se dio čestica taloži na stjenkama dimnjaka i nazivamo ih čađa. Deblji slojevi čađe u dimnjaku stvaraju se kada se koristi neadekvatno gorivo (mokro drvo, otpad) ili se previše prigušuje rad uređaja za loženje (premalo zraka i goriva u ložištu). Kao produkt nepotpunog izgaranja, niske temperature dimnih plinova i visoke vlažnosti goriva nastaje katran: masna, ljepljiva i zapaljiva tvar koja se taloži na unutarnje stjenke dimnjaka.
Naslage katrana i čađe u dimnjaku povećavaju rizik od izbijanja požara. Naslage na stjenkama dimnjaka nepovoljno utječu na izgaranje u ložištu te mogu čak izazvati i povrat dimnih plinova u prostoriju.
Redovito čišćenje dimnjaka obavlja se mehaničkim putem, čeličnom četkom kojom se skidaju naslage čađi unutar dimnjaka. Čišćenje se može obaviti kroz vratašca na dimnjaku ili sa krova. Učestalost čišćenja ovisi o snazi i vrsti uređaja za loženje. Na primjer, redovito čišćenje dimnjaka peći na drva, brikete i pelete obavezno se vrši jednom godišnje.
Ukoliko se dimnjak ne čisti redovito ili dimnjak nije bio korišten duže postupci čišćenja su složeniji i rizičniji te ih obavezno izvodi profesionalni dimnjačar. Spaljivanje dimnjaka provodi se ukoliko nakon mehaničkog čišćenja ostanu određene količine smole na zidovima dimnjaka. Odštopavanje dimnjaka provodi se kada je u dimnjak neprohodan zbog fizičke prepreke kao npr. građevinskog materijala (cigla, crijep, i sl.) ili prirodnog materijala, uglavnom lišća i grana koje nanese vjetar ili čak gnijezda ptica ili kukaca (pčela, osa, stršljena).
Redovito čišćenje dimnjaka od strane ovlaštenog dimnjačara propisano je
ODLUKOM o obavljanju dimnjačarskih poslova koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba.
Pod obavljanjem dimnjačarskih poslova podrazumijeva se čišćenje i kontrola dimovodnih objekata i uređaja za loženje sa sustavom dobave zraka u svrhu održavanja njihove funkcionalne sposobnosti radi sprječavanja opasnosti od požara, eksplozija, trovanja te zagađivanja zraka.
Vlasnik ili korisnik stambenog, poslovnog ili drugog objekta (u daljnjem tekstu: korisnik usluga) dužan je koristiti se uslugama ovlaštenog dimnjačara.
Kontrola dimovodnih objekata, uređaja za loženje i dozračnog sustava krutih, tekućih i plinovitih goriva provodi se kontrolnim mjerenjem analizatorom dimnih plinova radi zaštite zraka od onečišćenja i zaštite od požara kontrolom dimnih plinova, u sljedećim rokovima:
1. uređaj za loženje snage do 30 kW - jednom godišnje;
2. uređaj za loženje snage od 31 do 50 kW - jednom godišnje;
3. uređaj za loženje snage preko 51 kW što se koristi samo za grijanje - dva puta godišnje;
4. uređaj za loženje snage preko 51 kW što se koristi za grijanje i za pripremu sanitarne vode - tri puta godišnje.
 |
Taloženju čađe u dimnjaku pridonosi korištenje neadekvatnog goriva (mokro drvo, otpad.) ili se pak ostavlja premalo zraka i goriva u ložištu čime se previše prigušuje rad uređaja za loženje.
Neredovito održavanje dimnjaka može povećati rizik od izbijanja požara.
Dimnjake na koje su spojene peći ili kotlovi na kruta goriva (ogrjevno drvo, drveni briketi, peleti) snage do 50 kW obveza je čistiti jednom godišnje.
Tko je vaš dimnjačar i druge informacije o dimnjačarskoj službi potražite na mrežnim stranicama Dimnjačarske obrtničke Zadruge https://doz.hr/ |
