Pretraživanje

Najtraženiji pojmovi

Savjeti za građane

Povremeno onečišćenje zraka lebdećim česticama
 
Tijekom zimskih mjeseci uobičajena je pojava smanjene kvalitete zraka zbog povišenja koncentracije lebdećih čestica u zraku u epizodnim intervalima, u trajanju od nekoliko dana.

Višegodišnja mjerenja i praćenja kvalitete zraka u Gradu Zagrebu ukazuju da je razlog tome pojačano korištenje kućnih ložišta na kruta goriva, koji uz druge izvore onečišćenja (cestovni promet, zimsko posipavanje prometnica solju ili pijeskom, građevinski radovi, rad energetskih postrojenja, pozadinsko onečišćenje iz drugih dijelova RH i Europe) umanjuju kvalitetu zraka, osobito pri nepovoljnim meteorološkim uvjetima (dugotrajna magla, odsustvo vjetra i padalina, temperaturna inverzija).  Analize pokazuju da su hodovi koncentracija čestica tijekom godine slični na svim gradskim postajama. Zimi kada dolazi do epizode povišenih koncentracija na jednoj postaji isto se događa i na ostalim postajama, premda ne uvijek u istim koncentracijama. Pojava višednevnih epizoda onečišćenja zraka PM10 česticama naročito je izražena na mjernim postajama u Miramarskoj, Sigetu i Dugavama.
 
Navedena prekoračenja u realnom vremenu vidljiva su u Informacijskom sustavu zaštite zraka (ISZZ), dostupnom na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj u vidu povišenih vrijednosti satnih koncentracija lebdećih čestica PM10 uslijed čega se na određenim mjernim postajama evidentira prekoračenje propisane 24-satne granične vrijednosti (GV) od 50 µg/m3 . Za navedenu GV je vrijeme usrednjavanja razdoblje propisanog trajanja od 24 sata, unutar kojeg srednja vrijednost po vremenu predstavlja pojedinačnu vrijednost razine onečišćenosti i ona ne smije biti prekoračena više od 35 dana u godini. Ukoliko do prekoračenja dođe više od 35 dana u jednoj kalendarskoj godini kvaliteta zraka se svrstava u II. kategoriju kvalitete, bez obzira na to što su u istoj godini izmjerene vrijednosti koncentracija čestica niže od propisane godišnje granične vrijednosti (GV) od  40 µg/m3.

Podaci o izmjerenim koncentracijama u realnom vremenu zahtijevaju dodatne provjere stručnog i ovlaštenog osoblja te su podložni kasnijim promjenama (npr. odbacivanju rezultata do kojih je došlo uslijed redovnog testiranja opreme, kvarova uređaja, umjeravanja i drugo). Jedini pravi i relevantni podaci su oni koji se objavljuju u godišnjim izvještajima o kvaliteti zraka, odnosno imaju status validiranih podataka. Neke onečišćujuće tvari zbog složenih postupaka mjerenja nije ni moguće pratiti trenutno on-line, već se rezultati dostavljaju na mjesečnoj osnovi.
 
Kako bi se građanima olakšala interpretacija rezultata mjerenja, na portalu se podaci o izmjerenim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koji pristižu u realnom vremenu prikazuju europskim indeksom kvalitete zraka Air Quality Index (AQI), koji prikazuje kratkoročno stanje kvalitete zraka. On ne prikazuje dugoročno (godišnje) stanje kvalitete zraka koje se značajno može razlikovati od kratkoročnog. Za računanje indeksa za čestice (PM10 ) koriste se 24-satni pomični prosjeci. Razine indeksa  označavaju se bojama koje daju informaciju o statusu kvalitete zraka u određenom satu na svakoj mjernoj postaji. Koncentracije onečišćujućih tvari u zraku variraju tijekom dana, tjedna i godine ovisno o vremenskim uvjetima i ljudskim aktivnostima te je izloženost njima različitog trajanja.
 
Prema javno dostupnim podacima, kratka izloženost povišenim vrijednostima lebdećih čestica odnosno povremeno visokim satnim vrijednostima AQI ne bi, u pravilu, trebale imati značajan utjecaj na zdravlje opće populacije. Uz razine indeksa kvalitete zraka vezane su i preporuke za zdravlje namijenjene za opću populaciju i za osjetljive skupine građana i osobe slabijeg zdravlja što uključuje odrasle i djecu s respiratornim problemima i odrasle osobe sa srčanim bolestima.

Pogrešno je indeks kvalitete zraka za čestice PM10 uspoređivati s propisanom 24-satnom graničnom vrijednosti (GV) koja se odnosi na dugoročnu izloženost i nužna je za ocjenu kvalitete zraka prema Direktivi 2008/50/EC koja je implementirana u naše propise. Standardi za dugoročne razine su nužno stroži od kratkoročnih razina jer se ozbiljni učinci na zdravlje pojavljuju zbog dugoročnih izlaganja onečišćujućim tvarima u zraku.
 
Sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 127/19) nadležna tijela za zaštitu zdravlja i javno zdravstvo na temelju podataka o kvaliteti zraka osiguravaju odgovarajuće informacije vezane uz učinke na zdravlje ljudi. Slijedom navedenog, u vrijeme visokih koncentracija lebdećih čestica u zraku upućuju se građani, posebice osjetljive skupine stanovništva kao što su djeca, trudnice, osobe starije životne dobi, bolesne osobe i drugi, da se pridržavaju zdravstvenih preporuka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. A. Štampar objavljenih na poveznici http://www.stampar.hr/hr/opcenite-zdravstvene-preporuke-za-stanovnistvo-grada-zagreba-u-slucajevima-povisenih-vrijednosti i preporuka  objavljenih na internetskim stranicama Grada Zagreba na https://www.zagreb.hr/kvaliteta-zraka/499 te da izbjegavaju fizičke aktivnosti na otvorenom prostoru.

U cilju zaštite stanovništva zdravstvene preporuke se daju tijekom cijele godine i u slučajevima povišenih vrijednosti UV indeksa, iznimno niskih ili visokih temperatura zraka, nepovoljnih biometeoroloških prilika ili povišenih koncentracija alergene peludi u zraku u svrhu informiranja građana, kako bi svoje dnevne aktivnosti prilagodili trenutnim uvjetima okoliša.


Preporuke za smanjenje emisije čestica iz kućanstava primjenom mjera energetske učinkovitosti

U sezoni grijanja, gotovo 90% ukupne potrošnje energije u kućanstvu se potroši na zagrijavanje prostorija i pripremu tople vode. Upravo zbog toga, najveće energetske uštede moguće su primjenom mjera energetske učinkovitosti (poboljšanjem toplinske zaštite obiteljskih kuća, što rezultira manjom potrošnjom goriva) i korištenjem suvremenih sustava i uređaja za grijanje i regulaciju, s naprednijom tehnologijom izgaranja i manjom emisijom.

Sustav grijanja označava sve elemente (izvor topline, ogrjevna tijela, razvod cijevi, regulaciju, opskrbu energentom itd.) koji u kući, stanu ili zgradi služi za grijanje prostorija, tj. za ostvarivanje osjećaja toplinske ugodnosti.
 
 
         PREMA IZVEDBI    PREMA VRSTI GORIVA PREMA PRIJENOSNIKU ENERGIJE
Kotlovi/kombinirani kotlovi Plinski Toplovodni
Grijanje/zagrijači zraka Uljni Vrelovodni
Peći, štednjaci, kamini Kruta goriva/biomasa Parni
Solarni sustavi Električni Uljni
Toplinske crpke Solarni Toplozračni
Toplinske stanice Toplina iz okoliša Izravni (bez posrednika)
Razni posebni izvori Izmjenjivački  

   
U Gradu Zagrebu, kućanstva najviše koriste plinsko grijanje i grijanje preko toplane, dok je manja zastupljenost korištenja lož ulja, ogrjevnog drveta i električne energije.

U odabiru načina grijanja stambenih prostora izvjestan broj građana se ipak odlučio za ogrjevno drvo u malim ložištima kao alternativu plinovitim i tekućim gorivima kojima raspoloživost i ovisnost o uvozu utječu na porast nabavne cijene. Zbog toga se ogrjevno drvo kao vid krutog goriva za ogrjev nametnulo kao troškovno prihvatljiv izbor, posebice u uvjetima u kojima kućanstva s izvedenim dimnjacima imaju mogućnost ugradnje i korištenja kamina i kaljevih peći.
 
U zimskim mjesecima, pod utjecajem nepovoljnih meteoroloških uvjeta, korištenje malih ložišta na kruta goriva u kućanstvima na području grada Zagreba znatno utječe na onečišćenja zraka lebdećim česticama, koje ovisno o koncentraciji, aerodinamičkom promjeru i sastavu mogu imati utjecaj na zdravlje građana.

Osnovni preduvjet za smanjenje onečišćenja bio bi prelazak na grijanje na plin ili toplanu, a ukoliko to nije izvedivo, na biomasu kao što su pelete i brikete zbog svojih ekonomskih i ekoloških prednosti.

Naravno, s ekološkog aspekta najbolji odabir grijanja za stanovništvo i zaštitu zraka bio bi odabir i primjena novog, energetski učinkovitog sustava grijanja, koji uključuje obnovljive izvore energije -  solarne kolektore kao dugoročno isplativu investiciju za dobivanje toplinske energije pomoću Sunca i dizalice topline ili toplinske pumpe koje koriste toplinu iz okoliša kako bi zagrijale toplu vodu koja se koristi za grijanje i potrošnu toplu vodu.
 
U svrhu smanjenja onečišćenja zraka i poboljšanja njegove kvalitete Grad Zagreb je donio Akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj 5/15) i  Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Zagrebu (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj 6/16), koji propisuju mjere zaštite zraka usmjerene na sve sektore s pojačanim utjecajem na kvalitetu zraka.
 
Jedan od ciljeva Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka je smanjenje emisije čestica (PM10) za 30 % u sezoni grijanja na  području grada Zagreba, a mjere smanjenja odnose se na:
 
  • toplinsku zaštitu objekata, modernizaciju kućnih ložišta i kotlovnica, subvencioniranje troškova nabave i ugradnje sustava obnovljivih izvora energije u objektima fizičkih i pravnih osoba, plinofikaciju gradskog područja, revitalizaciju vrelovodne mreže s ciljem smanjenja energetskih gubitaka i povećanja učinkovitosti sustava toplinarstva, primjenu mjera energetske učinkovitosti i edukaciju građana o mjerama energetske učinkovitosti i načinima energetskih ušteda. 
Mjere energetske učinkovitosti predviđene su cjelovito u sklopu Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zagreba (SEAP-a), ali one ponajprije doprinose smanjenju emisije stakleničkog plina CO2 (ugljikov dioksid).
Akcijskim planom za poboljšanje kvalitete zraka predlaže se prioritet dati onim mjerama kojima se ujedno smanjuje i emisija čestica. Ciljna skupina su kućanstva i ostali objekti koji u malim ložištima za ogrjev koriste kruta goriva.
 
Zaključno, preporuka je građanima izbjegavati korištenje peći na drva kako bi se u zimskom dijelu godine smanjila pojavnost visokih vrijednosti satnih koncentracija lebdećih čestica PM10 u zraku zbog čega se na određenim mjernim postajama evidentira prekoračenje propisane 24-satne granične vrijednosti za PM10 od 50 µg/m3 , indeks kvalitete zraka loš ili vrlo loš.

Ukoliko građani nemaju alternative i mogućnosti da promjene način grijanja već moraju koristiti postojeće peći na drva, u nastavku je dan prikaz smjernica i korisnih informacija (preporuka) o njihovom optimalnom korištenju i održavanju, kako bi se utjecalo na smanjenje ukupnih emisija čestica na području Grada Zagreba, čime se ujedno postiže i smanjenje emisija benzo(a)pirena - B(a)P u česticama.                - https://www.doz.hr/  
               - https://eko.zagreb.hr/grijanje/105
               - https://eko.zagreb.hr/letci-jeste-li-znali/503
               - https://eko.zagreb.hr/mjere-za-povecanje-energetske-ucinkovitosti/99
               - https://eko.zagreb.hr/drugi-eko-savjeti/102


Ozon (O3) - upute za građane

U ljetnim mjesecima učestale su pojave velikih vrućina i visokog UV indexa.

Povećane količine UV zračenja omogućavaju fotokemijske reakcije dušikovih oksida i hlapljivih organskih spojeva čiji je rezultat nastajanje prizemnog ozona. Varijacije koncentracija ozona tako ovise o koncentracijama njegovih prekursora, omjeru njihovih koncentracija, sunčevoj radijaciji, te općenito prisutnom onečišćenju zraka što utječe na kvalitetu zraka i kvalitetu življenja ljudi u urbanim sredinama. Pretjerano nakupljanje ozona u donjim slojevima atmosfere predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje na način da izaziva glavobolju, iritira očnu sluznicu, grlo, nos i dišne puteve.

Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša upozorava građane da u ovim ljetnim mjesecima, pri visokim temperaturama i slaboj izmjeni zračnih masa, može doći do povišenja koncentracija ozona, prekoračenja praga obavješćivanja i praga upozorenja, te stoga upućuje građane da se pridržavaju posebnih mjera zaštite.

Više informacija o savjetima i preporukama građanima naći ćete ovdje.