Zbog velike potrošnje energije u zgradama i kućama, zagađivanja okoliša, ali i velikog potencijala uštede, pasivna i niskoenergetska gradnja budućnost je suvremene arhitekture, ali i garancija naše održive budućnosti.
Hrvatska je danas suočena s tri velika problema vezano uz energiju:
Niskoenergetska gradnja, a u vrlo bliskoj budućnosti i pasivna, temelj je održive gradnje tijekom cijelog životnog vijeka, započevši korištenjem građevinskog materijala čija proizvodnja ne zagađuje okoliš, do energetske učinkovitosti te racionalno trošenje energije pa sve do racionalnog pravilnog gospodarenja s otpadom.
Niskoenergetske i pasivne kuće, osim što potpomažu očuvanju okoliša, pružaju vrlo visok komfor stanovanja, ugodnu temeperaturu tijekom cijele godine bez klasičnog sustava grijanja i hlađenja, te vrlo niske troškove potrošnje energije.
Niskoenergetska kuća ima max. godišnju potrošnju toplinske energije 30-40 kWh/m2. U skupinu niskoenergetskih kuća spada i pasivna kuća, koja ide korak naprijed, čija je godišnja potreba za toplinom toliko smanjena da više nema potrebe za aktivnim sustavom grijanja.
Kod pasivne kuće ukupna godišnja potreba za toplinskom energijom svedena je na ispod 15 kWh/m2.
Ukupna energija koja se koristi u pasivnoj kući najčešće je 2,5 puta manja od energije za niskoenergetsku kuću, a deset i više puta manja od prosječne potrošnje energije u zgradama.
Glavna ideja pasivne gradnje je korištenje sunčeve energije za grijanje kuće u zimskom razdoblju i sprječavanje upada sunčevog zračenja u ljetnom razdoblju kako bi se smanjila potreba za hlađenjem i to sve uz dobro izolirane otvore i zidove.
Procjenjuje se da je cijena gradnje pasivne kuće cca. 20% viša od klasične, ali nakon isteka roka amortizacije od 8 godina postignute uštede višekratno nadmašuju uloženo. Uz to podsjećamo da sve europske države kroz povoljno kreditiranje i subvencioniranje potiču takav način gradnje.
Energijom koja se danas potroši za zagrijavanje prosječne kuće u Hrvatskoj možemo zagrijati 3-4 niskoenergetske kuće ili 8-10 pasivnih kuća. Ulaganje koje se inače koristi za grijanje prostora ovdje se koristi za više izolacije, bolje prozore i ventilaciju
Kako bismo osigurali da kuća ima minimalne toplinske gubitke tj. da postigne niskoenergetski ili pasivni standard potrebno je adekvatno izolirati zidove, krov i podrum te ugraditi prozore i vrata sa što manjim koeficijentom prolaza topline.
Načela gradnje pasivne kuće
Ukoliko gradite novu kuću, zašto ne bi ste dozvolili suncu da vam uštedi energiju i novce za grijanje? Evo nekoliko osnovna pravila pri projektiranju pasivnih kuća:
Kako odrediti veličinu nadstrešnice?
Kako bi spriječili upad sunčevog zračenja u ljetnom periodu, a s druge strane omogućili sunčevom zračenju upad u zimskom periodu, nadstrešnicu na južnoj strani zgrade bi trebali projektirati u ovisnosti o geografskoj širini na kojoj se kuća nalazi. Tako bi kutevi α i β trebali približno biti: