Voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ograničenih količina i neravnomjerne prostorne i vremenske raspodjele. Globalne klimatske promjene mogu poremetiti prirodnu ravnotežu vode i smanjiti mogućnost opskrbe vodom u mnogim područjima, što u budućnosti vodu čini još dragocjenijom i zahtjeva više energije potrebne za opskrbu vodom. Zemlju često nazivamo plavim planetom, jer je više od 70 posto njezine površine pokriveno vodom, ali svega jedan posto predstavlja ukupnu raspoloživu količinu vode dostupnu cjelokupnom čovječanstvu za podmirenje potreba. Taj dragocjeni resurs ugroženiji je zbog ubrzane industrijalizacije, neracionalne potrošnje i uporabe kao i sve većeg onečišćenja.
Europska Unija (EU) Okvirnu direktivu o vodi usvojila je još 2000., čime je uspostavljen okvir za djelovanje Zajednice na području politike voda, radi održavanja i unapređivanja vodnog okoliša .
Republika Hrvatska ubraja se u skupinu zemalja relativno bogatih vodom te je u pogledu kakvoće i kvalitete vode jedna od rijetkih zemalja koja ima čistu i pitku vodu. Zbog očuvanja svojih vodnih resursa, hrvatsko zakonodavstvo će donošenjem novog zakona o vodama proširiti aktivnosti zaštite voda na vodni okoliš, zaštićena područja, sliv i priobalno more, a istovremeno će se uskladiti i s direktivama i smjernicama EU-a, te modernim trendovima održivoga gospodarenja vodnim bogatstvom .
U Gradu Zagrebu, prema strukturi potrošača, u potrošnji vode gospodarstvo sudjeluje sa 35 posto, a kućanstva sa 65 posto, dok svaki građanin dnevno potroši prosječno 140-150 litara vode . Prema istraživanjima, najveća potrošnja vode u prosječnom hrvatskom kućanstvu odnosi se na osobnu higijenu, pranje rublja, održavanje kućanstva i ispiranje WC-a, dok se vrlo mala količina vode potroši za piće i pripremanje obroka.
Slika 1. Struktura potrošnje vode u prosječnom hrvatskom kućanstvu
Kako bi smanjili potrošnju vode u kućanstvima, dovoljni su sitni zahvati i mjere kojima možete pridonijeti očuvanju okoliša i kućnog budžeta. Boljom kontrolom, većom pažnjom i racionalnom potrošnjom, svakodnevno možemo uštedjeti znatne količine vode. Nepotrebnim kapanjem slavine, od samo dvije kapi vode u sekundi, godišnje će biti bačeno nezamislivih 6.000 litara vode. Zbog takvih i sličnih gubitaka vode važno je redovito održavanje i provjeravanje vodovodnih instalacija, kao i uklanjanje kamenca iz perilica rublja i posuđa. Vodokotlići pripadaju u kategoriju najvećih potrošača vode u kućanstvu, stoga bi se najveće uštede mogle ostvariti ugradnjom štedljivog vodokotlića s ugrađenom tipkom za doziranje manje količine vode. Na slavinama i tuš-glavama ušteda potrošnje vode i energije može se postići ugradnjom perlatora (tj. regulatora mlaza) koji ograničava protok vode na način da se vodi pridodaje zrak (moguća ušteda i do 70 posto vode i energije za grijanje vode). Uštede se mogu postići i ugradnjom posebnog tremostata koji odgovarajuću temperaturu vode prilikom tuširanja održava konstantnom, kao i ugradnjom aeratora koji ograničava protok vode. Potrošnju vode smanjujemo i ugradnjom stop-tuša (male slavine koja se montira na crijevo tuša) koja prilikom otvaranja i zatvaranja propušta već unaprijed namještenu temperaturu vode. Uz veće investicije, mogu se ugraditi i elektronske sanitarije (posebno u javnim prostorijama) u koje je ugrađen senzor koji propušta vodu prilikom upotrebe slavine. Na tržištu postoje različiti proizvođači koji u svojoj ponudi nude različite modele opreme kojima se može značajno smanjiti potrošnja vode. No prije kupnje treba se dobro informirati o tehničkim karakteristikama svakog proizvoda kako bi pronašli najbolje moguće rješenje za svoj dom, a i za svoj kućni budžet.
Učinkovitiji uređaji su gotovo uvijek u startu skuplji, iako troše znatno manje vode nego standardni uređaji. No kad se zbroje njihova cijena i mjesečna potrošnja, njihovo je korištenje jeftinije i ekološki opravdanije. Svaki kupac u trenutku kupnje može samo pogledom na oznaku energetske učinkovitosti saznati potrošnju vode i energije po ciklusu (npr. perilice rublja ili posuđa) što mu pomaže u odabiru najisplativijeg i najučinkovitijeg uređaja .
Posredno smanjenom potrošnjom vode značajno se smanjuje i potrošnja ostalih energenata, posebice električne energije koja se koristi za pokretanje crpki u vodocrpilištima, a, osim toga, smanjuje se i onečišćenje okoliša i emisija stakleničkih plinova, što u konačnici doprinosi ublažavanju negativnih učinaka klimatskih promjena.
Kako se o potrošnji vode u kućanstvima zapitamo tek kada se najavi novo poskupljenje, realno je postaviti pitanje: Koliko košta voda? Očigledno još uvijek premalo, jer kako objasniti situaciju u kojoj se u modernom svijetu voda koristi za sve, a u vrlo malom postotku za ono za što je namijenjena – za piće – osnovnu životnu potrebu. Kada vode imamo uvijek i u izobilju, ne razmišljamo o njezinoj vrijednosti i važnosti, jer voda za većinu ljudi jednostavno izvire iz – slavine.