Tijekom sezone grijanja gotovo 90 % ukupne potrošnje energije u kućanstvu odnosi se na grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode. Upravo zbog toga, najveće energetske uštede moguće su primjenom mjera energetske učinkovitosti, ponajprije poboljšanjem toplinske zaštite obiteljskih kuća, čime se smanjuje potrošnja goriva te korištenjem suvremenih sustava i uređaja za grijanje i regulaciju s učinkovitijom tehnologijom izgaranja i manjim emisijama onečišćujućih tvari.
Sustav grijanja obuhvaća sve elemente potrebne za zagrijavanje prostora i ostvarivanje osjećaja toplinske ugodnosti u kući, stanu ili zgradi (izvor topline, ogrjevna tijela, razvod cijevi, sustav regulacije, opskrbu energentom itd.).
| PREMA IZVEDBI |
PREMA VRSTI GORIVA |
PREMA PRIJENOSNIKU ENERGIJE |
| Kotlovi/kombinirani kotlovi |
Plinski |
Toplovodni |
| Grijanje/zagrijači zraka |
Uljni |
Vrelovodni |
| Peći, štednjaci, kamini |
Kruta goriva/biomasa |
Parni |
| Solarni sustavi |
Električni |
Uljni |
| Toplinske crpke |
Solarni |
Toplozračni |
| Toplinske stanice |
Toplina iz okoliša |
Izravni (bez posrednika) |
| Razni posebni izvori |
Izmjenjivački |
|
U Gradu Zagrebu kućanstva se pretežno griju prirodnim plinom i putem centraliziranog toplinskog sustava (toplane), dok su loživo ulje, ogrjevno drvo i električna energija zastupljeni u manjoj mjeri.
Unatoč tome, dio građana i dalje koristi ogrjevno drvo u malim ložištima kao alternativu plinovitim i tekućim gorivima. Budući da cijene tih energenata ovise o dostupnosti i uvozu, ogrjevno drvo mnogim kućanstvima predstavlja financijski prihvatljiviji izbor, osobito ondje gdje postoje odgovarajući dimnjaci za ugradnju kamina ili kaljevih peći.
Tijekom zimskih mjeseci, uz nepovoljne meteorološke uvjete poput temperaturne inverzije, magle te izostanka vjetra i oborina, korištenje malih ložišta na kruta goriva značajno doprinosi povećanim koncentracijama lebdećih čestica u zraku. Ovisno o njihovoj koncentraciji, veličini i kemijskom sastavu, lebdeće čestice mogu nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi.
S aspekta zaštite kvalitete zraka, najučinkovitije rješenje je prelazak na grijanje prirodnim plinom ili putem centraliziranog toplinskog sustava. Ako to nije moguće, preporučuje se korištenje suvremenih sustava grijanja na biomasu, primjerice pelete ili brikete, koji u odnosu na klasično loženje drvom ostvaruju bolje energetske i okolišne učinke.
Dugoročno najpovoljnije rješenje predstavljaju energetski učinkoviti sustavi grijanja koji koriste obnovljive izvore energije, poput solarnih toplinskih kolektora i dizalica topline. Takvi sustavi omogućuju učinkovito korištenje energije iz okoliša za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode te istodobno doprinose smanjenju emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova.
Radi poboljšanja kvalitete zraka Grad Zagreb donio je Akcijski plan poboljšanja kvalitete zraka na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj 5/15) te Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Zagrebu (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj 6/16). Tim su dokumentima propisane mjere zaštite zraka usmjerene na sektore koji imaju najveći utjecaj na kvalitetu zraka.
Jedan od ciljeva Akcijskog plana jest smanjenje emisije lebdećih čestica PM10 za 30 % tijekom sezone grijanja, a mjere smanjenja odnose se na:
- toplinsku zaštitu objekata, modernizaciju kućnih ložišta i kotlovnica, subvencioniranje troškova nabave i ugradnje sustava obnovljivih izvora energije u objektima fizičkih i pravnih osoba, plinofikaciju gradskog područja, revitalizaciju vrelovodne mreže s ciljem smanjenja energetskih gubitaka i povećanja učinkovitosti sustava toplinarstva, primjenu mjera energetske učinkovitosti i edukaciju građana o mjerama energetske učinkovitosti i načinima energetskih ušteda.
Mjere energetske učinkovitosti predviđene su cjelovito u sklopu Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zagreba (SEAP-a), čiji je primarni cilj smanjenje emisija ugljikova dioksida (CO2).
Međutim, provedbom pojedinih mjera istodobno se smanjuju i emisije lebdećih čestica, zbog čega se prioritet daje upravo onim aktivnostima koje ostvaruju oba učinka. Posebna pozornost usmjerena je na kućanstva i druge objekte koji za grijanje koriste mala ložišta na kruta goriva.
Zaključno, građanima se preporučuje, kada god je to moguće, izbjegavati grijanje klasičnim pećima na ogrjevno drvo te koristiti ekološki prihvatljivije sustave grijanja. Time se tijekom zimskih mjeseci može značajno smanjiti pojavnost povišenih koncentracija lebdećih čestica PM10 u zraku zbog čega se na određenim mjernim postajama bilježi prekoračenje propisane 24-satne granične vrijednosti za PM10 od 50 µg/m³ te loš ili vrlo loš indeks kvalitete zraka.
Ako građani nemaju mogućnost promijeniti način grijanja i nastavljaju koristiti postojeća mala ložišta na ogrjevno drvo, preporučuje se primjena smjernica i preporuka u nastavku, za njihovo pravilno korištenje i redovito održavanje. Time se mogu smanjiti emisije lebdećih čestica i benzo(a)pirena B(a)P u česticama, a ujedno povećati učinkovitost izgaranja i smanjiti potrošnja goriva.
- https://www.doz.hr/
- https://eko.zagreb.hr/grijanje/105
- https://eko.zagreb.hr/letci-jeste-li-znali/503
- https://eko.zagreb.hr/mjere-za-povecanje-energetske-ucinkovitosti/99
- https://eko.zagreb.hr/drugi-eko-savjeti/102