Osim sredstava planiranih u gradskim ili općinskim proračunima (posebno nakon usklađenja Zakona o proračunu i financiranju projekata energetske učinkovitosti) jedinice lokalne samouprave imaju na raspolaganju razne domaće i međunarodne izvore financiranja za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koji uključuju kreditna i bespovratna sredstva.
Domaći izvori financiranja
Domaći izvori financiranja obuhvaćaju fondove i banke sa sjedištem u Hrvatskoj, specijalizirane za financiranje projekata u sektoru energetike. Osim klasičnih oblika kreditiranja, investitorima su na raspolaganju i bespovratna sredstva. Važno je spomenuti kako su i komercijalne banke prepoznale investicijski potencijal u ovom sektoru o čemu govori pokretanje kreditnih linija za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Također, u najavi je i osnivanje više specijaliziranih fondova od strane privatnih investitora poput Central European Clean Energy Funda te se može očekivati kako će se izvori financiranja iz privatnog sektora u narednim godinama znatno proširiti.
Ukidanjem Fonda za regionalni razvoj, ulogu razvojnog fonda preuzelo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koje periodički objavljuje natječaje za projekte izgradnje, nadogradnje i sanacije objekata komunalne i socijalne infrastrukture odnosno godišnje i višegodišnje regionalne razvojne programe i projekte, a u koje se često ubrajaju i projekti energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
1. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovan je kao izvanproračunski fond s ciljem financiranja nacionalnih energetskih programa. Sredstva za financiranje Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda Fonda od:
- naknada onečišćivača okoliša;
- naknada korisnika okoliša;
- naknada na opterećivanje okoliša otpadom;
- posebnih naknada za okoliš na vozila na motorni pogon.
Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama, na web stranicama Fonda te u javnim glasilima.
Kako se prijaviti:
- Nakon objave javnog natječaja, za dobivanje financijske pomoći potrebno je dostaviti dokumentaciju koja uključuje: prijavni obrazac, prijedlog projekta, troškovnik opreme i radova, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u, izjavu o statusu područja i o visini prihoda po glavi stanovnika, proračun za tekuću godinu i potvrdu Porezne uprave o podmirenju obveza javnih davanja.
Kontakti:
web:
www.fzoeu.hr
e-mail:
kontakt@fzoeu.hr
2. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)
HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Osnivač i 100%-tni vlasnik HBOR-a je Republika Hrvatska koja jamči za sve nastale obaveze. Temeljni kapital utvrđen je Zakonom o HBOR-u (NN 138/06, 25/13) u visini od 7 milijardi kuna čiju dinamiku uplate iz Državnog proračuna određuje Vlada Republike Hrvatske.
Za pružanje financijske potpore i poticanje ulaganja u projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije uvedena je posebna kreditna linija.
Kako se prijaviti:
- Za prijavu projekta potrebno je izraditi poslovni plan, odnosno investicijski elaborat prema metodologiji HBOR-a.
Kontakti:
web:
www.hbor.hr
e-mail:
infrastruktura@hbor.hr
Međunarodni izvori financiranja
Međunarodni izvori financiranja obuhvaćaju specijalizirane fondove i banke u stranom vlasništvu, te instrumente pretpristupne pomoći Europske unije. U daljnjem tekstu su razmatrani prvenstveno fondovi i banke koje imaju posebne linije namijenjene projektima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Dvije najaktivnije europske financijske institucije, Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) već su dulje vrijeme u Hrvatskoj prisutne kao financijski partneri na velikim infrastrukturnim projektima. Zajedno su u sektoru hrvatske energetike do sada uložile preko 500 milijuna eura. EIB i EBRD također su prisutne i kao kreditori domaćim bankama, te kao osnivači specijaliziranih fondova za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Jedan od glavnih regionalnih fondova namijenjen projektima u energetskom sektoru Western Balkans sustainable energy direct financing facility za sada je otvoren samo za investitore iz privatnog sektora, ali u tijeku su planovi o otvaranju fonda za jedinice lokalne samouprave. Treba spomenuti kako su ulaskom EIB i EBRD mnoge lokalne banke također ponudile linije financiranja projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. U budućnosti se može očekivati daljnje širenje ponude bankarskih proizvoda, te osnivanje novih revolving fondova i ESCO kompanija. Osim kreditnih sredstava investitorima u Hrvatskoj su trenutno na raspolaganju i sredstva pretpristupnih fondova Europske unije. Radi se o bespovratnim sredstvima čija je namjena strogo definirana IPA programom donesenim u suradnji s Europskom komisijom. IPA program obuhvaća vremensko razdoblje od 2007-2013. godine, te sadrži pet komponenti iz različitih sektora gospodarstva. Za energetiku je posebno važna peta komponenta – IPARD koja omogućuje kapitalne investicije u energetsku infrastrukturu.
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju na raspolaganju će joj biti bespovratna sredstva strukturnih fondova i kohezijskog fonda čija alokacija za razdoblje 2011-2013. iznosi 2,2 milijarde eura. Međutim, obzirom da detalji Operativnog programa za okoliš i energetiku još nisu poznati, mogućnosti financiranja putem strukturnih fondova nisu ovdje obrađene. Kohezijski fond se u dosadašnjem programskom razdoblju (2007-2013.) koristio isključivo za financiranje projekata zaštite okoliša i prometa. Očekuje se, da će uz navedena područja energetika postati jedan od prioritetnih sektora za financiranje iz kohezijskog fonda.
1. Instrument pretpristupne pomoći - IPA
IPA je instrument pretpristupne pomoći Europske unije namijenjen zemljama koje se kandidiraju za ulazak u EU, a zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Osnovni cilj programa je pomoći budućim članicama u pripremi za korištenje strukturnih fondova. Program IPARD, koji čini petu komponentu IPA programa omogućuje financiranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u sklopu mjere 301 - Ulaganje u ruralnu infrastrukturu.
Kako se prijaviti:
- IPARD programom upravlja Uprava za ruralni razvoj – Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa dok program provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Nakon raspisivanja javnog natječaja potrebno je ispuniti prijavu u skladu s Pravilnikom o provedbi mjere 301 koji se objavljuje u Narodnim novinama.
Kontakti:
2. Europska investicijska banka (EIB)
Europska investicijska banka je neprofitna financijska institucija Europske unije specijalizirana za dugoročno financiranje projekata koji podupiru razvojnu politiku EU. Projekti koje financira EIB nisu usko specijalizirani za jedan sektor stoga je moguće dobiti sredstva za razne infrastrukturne projekte, uključujući i projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
Kako se prijaviti:
- Prilikom apliciranja projekta za zajam od EIB ne postoji standardna dokumentacija niti upitnik koji treba popuniti. Međutim, za svaki projekt potrebno je izraditi studiju isplativosti, pribaviti potrebne zakonske dozvole, navesti detaljne tehničke specifikacije projekta, relevantne podatke o investitoru, kreirati plan troškova i financijsku analizu, te napraviti studiju utjecaja na okoliš.
Kontakti:
web:
www.eib.org
e-mail:
info@eib.org
3. European Local Energy Assistance (ELENA)
ELENA je usluga tehničke pomoći pokrenuta u suradnji Europske komisije i Europske investicijske banke krajem 2009. Tehnička pomoć pružat će se gradovima i regijama pri razvoju projekata iz sektora energetike koji doprinose inicijativi
20-20-20 i
Sporazumu gradonačelnika (engl. Covenant of Mayors).
Kako se prijaviti:
- Proces prijave projekta sastoji se od slanja preliminarnog opisa investicije kojeg ocjenjuje Europska investicijska banka. U slučaju da projekt bude prihvatljiv za financiranje ispunjava se službena prijava. Završnu ocjenu projekta daje Europska komisija. U slučaju prihvaćanja projekta, prijavitelj potpisuje ugovor s EIB-om, s kojom je moguće ostvariti i direktno kreditiranje projekta.
Kontakti:
web:
www.eib.org/products/technical_assistance/elena/index.htm
e-mail:
elena@eib.orgs
4. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
Europska banka za obnovu i razvoj osnovana je 1991. kao međunarodna financijska institucija za pomoć tranzicijskim zemljama pri prelasku na tržišnu ekonomiju i demokratsko uređenje. Korisnici sredstava primarno dolaze iz privatnog sektora, međutim EBRD usko surađuje i s regionalnim bankama pri financiranju projekata u javnom sektoru. EBRD standardno financira projekte na području poljoprivrede, energetske učinkovitosti i opskrbe energijom, industrijske proizvodnje, infrastrukture lokalne zajednice, turizma, telekomunikacija i transporta.
Kako se prijaviti:
- Prijava projekta vrši se putem formulara dostupnog na internet stranicama EBRD u kojem se daje kratki opis, vrsta i vrijednost projekta.
Kontakti:
web:
www.ebrd.com/pages/country/croatia.shtml
e-mail:
newbusiness@ebrd.com
EBRD ured u Hrvatskoj: Miramarska 23, Zagreb
5. Green for Growth Fund - jugoistočna Europa
Europska investicijska (EIB) i Njemačka razvojna banka (KfW) pokrenuli su uz potporu Europske komisije, Green for Growth Fund – Southeast Europe krajem 2009. Primarni cilj Fonda koji djeluje na području zemalja jugoistočne Europe jest poticanje razvoja financijskog tržišta namijenjenog kreditiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
Kako se prijaviti:
- Prilikom prijave projekta za zajam od Fonda ne postoji standardni formular koji se treba popuniti. Za projekt je potrebno izraditi poslovni plan, odnosno investicijski elaborat na engleskom jeziku. Također, neophodno je da projekt bude u završnoj fazi razvoja po pitanju osiguranja potrebnih dozvola i projektne dokumentacije.
