Na radionici je predstavljena trenutna situacija obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te stanje pripreme nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
U Hrvatskom saboru danas je održana radionica pod nazivom „Čista energija za sve Europljane te nacionalni energetski i klimatski planovi: perspektive obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj" u organizaciji Europskog foruma za obnovljive izvore energije (EUFORES) i u suradnji s Odborom za europske poslove Vlade Republike Hrvatske. EUFORES je neprofitna je organizacija usmjerena na promicanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Europskoj uniji.
Radionicom je predsjedao glavni tajnik EUFORES-a Jan Geiss, a uvodni govor održao je predsjednik Odbora za europske poslove Vlade Republike Hrvatske Domagoj Ivan Milošević. Jedna od sudionica panela bila je i pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić, koja je održala prezentaciju pod nazivom „Akcijski plan za održivu energiju i borbu protiv klimatskih promjena (SECAP)“.
„Grad Zagreb je u suradnji s REGEA-om razvio prvi SECAP u Republici Hrvatskoj te time postavio ambiciozne i jasne ciljeve održivog energetskog razvoja te prilagodbe klimatskim promjenama s vremenskim horizontom do 2030. Kroz ovaj dokument predložene su 23 mjere smanjenja emisija CO2 iz sektora zgradarstva, prometa, javne rasvjete i centraliziranog toplinskog sustava te 35 mjera prilagodbe klimatskim promjenama kroz 10 ključnih područja. Usvajanje te implementacija ovog akcijskog plana ključan je korak razvoja grada Zagreba kao pokaznog primjera pametne, održive i zelene Europske metropole“, izjavila je pročelnica Jozić.
U programu je sudjelovao i dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e i predsjednik FEDARENE koji je tom prilikom istaknuo svoju zabrinutost: “Jasno je da bi hrvatska energetska strategija morala biti jasnija i konkretnija kako bi naše institucije i energetske tvrtke u državnom vlasništvu znale što im je činiti. Strategija bi morala poslužiti i kao input za planiranje sljedeće financijske omotnice od 2021. do 2027. i biti niskougljična, ukoliko ne želimo zaostati za Europom i svijetom u energetskoj tranziciji. Osobno mislim da je Niskougljična strategija koja je još uvijek negdje u ladicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike i dalje najbolja energetska strategija koja je ikada napravljena. Žalosno je da je tek prije nekoliko mjeseci predstavljena nova Energetska strategija, a praksa je već sada demantira. Iako dokument ni na jednom mjestu ne predlaže ulaganje u nuklearnu elektranu, resorni ministar vrlo opušteno barata opcijom zajedničke izgradnje takvog objekta sa slovenskim partnerima. Koja je onda svrha energetske strategije? Sada velika očekivanja polažemo u novi Nacionalni energetsko-klimatski plan koji je u izradi, a već je jednom iz Bruxellesa vraćen na doradu zbog nedovoljno ambiciozno postavljenih ciljeva. U hrvatskoj energetskoj politici je dosad izostala i interakcija između države, županija i gradova iako je višerazinsko upravljanje jedan od ključnih europskih prioriteta u energetici. Nadam se da i tu možemo u budućnosti bolje nego do sada”.
Na radionici je predstavljena trenutna situacija obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te stanje pripreme nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Uz sudjelovanje domaćih i međunarodnih stručnjaka prezentirani su i novi poslovni modeli iz različitih sektora. Time je prikazano kako različiti sudionici provode rješenja prevladavajući izazove s kojima se suočava tradicionalni energetski sustav.
Osnovni zadatak ove radionice je otvaranje foruma za razmjenu mišljenja među predstavnicima Sabora, Vlade Republike Hrvatske, Europske komisije, Europskog parlamenta, znanstvenika i nevladinih organizacija o potencijalima koji se otvaraju Hrvatskoj jačanjem uporabe obnovljivih izvora energije.
