Pariški sporazum na snagu je za Republiku Hrvatsku stupio prošlog tjedna, 23. lipnja. Cilj sporazuma je ograničiti porast globalne temperature ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Stručni skup 'Pariški sporazum o klimatskim promjenama - izazovi i prilike' održan je danas u Kući Europe u Zagrebu u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Hrvatske gospodarske komore.
Na skupu su pred brojnim predstavnicima stručne i znanstvene zajednice, gospodarstva, sindikata, nevladinih organizacija i svih ostalih zainteresiranih dionika, predstavljeni ciljevi Pariškog sporazuma, povezane globalne i EU politike, te aktivnosti koje se u Republici Hrvatske provode s ciljem sprječavanja i ublažavanja klimatskih promjena i prijelaza na održivo, niskougljično društvo.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg naglasio je kako je Hrvatska, kao dio Europske unije koja je predvodnik u borbi protiv globalnog zatopljenja, snažno opredijeljena za provedbu mjera za sprječavanje i ublažavanje klimatskih promjena. 'Iako jako malo participira u svjetskoj emisiji stakleničkih plinova, Hrvatska nije izolirani otok i osjeća posljedice klimatskih promjena. Stoga radimo dva temeljna strateška dokumenta, Niskougljičnu strategiju i Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, koje će pomoći da strateški promišljamo našu budućnost i da odredimo konkretne mjere za sva područja ljudskog djelovanja. Sredstva imamo na raspolaganju u EU fondovima i iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama, a želimo ih uložiti u aktivne mjere, prije svega energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije' - rekao je državni tajnik Šiljeg.
Tihomir Lulić, voditelj Službe za UN, globalna pitanja i međunarodne odnose u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, istaknuo je kako važnu ulogu imaju ne samo tijela državne već i lokalne vlasti, akademska zajednica, civilno društvo i privatni sektor te je potrebno sve dionike motivirati i uključiti u aktivnosti jer, naglasio je, svi možemo igrati važnu ulogu kao ambasadori u borbi protiv klimatskih promjena koja ima svoje posebno mjesto u sklopu provedbe UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj. 'Hrvatska ima znanja i potencijala biti još aktivnija u razvoju novih tehnologija, inovativnih rješenja koja će doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Želja nam je ovim i budućim sličnim skupovima prikupljati primjere dobre prakse te pokušati pridonijeti njihovom boljem plasmanu na međunarodna tržišta' - kazao je Lulić.
Prelazak na niskougljični razvoj i mjere sprječavanja i prilagodbe klimatskim promjenama nisu samo izazov, nego i prilika za gospodarski rast i nova radna mjesta. Poručila je to Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša u Hrvatskoj gospodarskoj komori, dodavši kako će aktivnosti HGK biti posebno usmjerene na poduzeća koja imaju snažan pozitivan utjecaj na ponašanje potrošača navevši tu primjere poduzeća koja imaju proizvode poput opreme za povećanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, električna vozila i slično. 'Cilj nam je usmjeriti fokus društva na ovakva poduzeća i proizvode' - rekla je Šćulac Domac.
Zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić je naglasila kako je potpisivanje Pariškog sporazuma izvanredno dostignuće i primjer jedinstvenog djelovanja u globalnoj odgovornosti za sprječavanje klimatskih promjena. Govoreći o konkretnim pomacima u prelasku na niskougljični razvoj i sprječavanje i ublažavanje klimatskih promjena, kazala je kako je obnovljiva energija sada konkurentna po cijeni i češće i jeftinija od fosilnih goriva te kako je Europska unija druga u svijetu po tržištu vjetroelektrana. 'U sektoru obnovljivih izvora energije u Europskoj uniji zaposleno je više od milijun ljudi, a taj sektor privlači više investicija od drugih sektora. To je pokazatelj kako čišća energija i gospodarski rast mogu ići ruku pod ruku' - navela je Rašić.
Na skupu su detaljno prezentirani ciljevi Pariškog sporazuma i EU politike, Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu koja je upravo u javnoj raspravi i čije se donošenje očekuje u ovoj godini, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama koja se izrađuje, UN-ova Agenda 2030. za održivi razvo, a iznijeti su i primjeri zelenih tehnologija i proizvoda domaćih tvrtki. Svoja iskustva u provedbi projekata usmjerenih smanjenju emisija stakleničkih plinova i njihovim koristima, predstavili su i predstavnici Croatia Airlinesa te tvrtke AAT Geothermae.
(Izvor:
Priopćenje za javnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike)
